VOLIMO VOĆE

Još jedna čudesna voćka: 7 neodoljivih razloga da smokve jedete što je češće moguće




Smokva, rajsko voće koje obnavlja, osnažuje, održava zdravlje i briše bore. Biljka koja puno daje a malo joj treba, tek siromašno tlo i pokoja kap vode, hvale vrijedna i namirnica koja je poznata po ljekovitim svojstvima.

1. Visok udio magnezija. Magnezij je jedan od osnovnih elemenata koji štite naš živčani sistem od stresa. Vrlo je bitan za kosti, imunitet, zdravlje mozga. Potiče zdravlje i vitalnost, liječi brojne bolesti, te znatno usporava proces starenja. Sušene smokve sadrže trostruko više magnezija nego svježe.

2. Obiluje kalijem, kalcijem, željezom, fosforom, bakrom te vitaminima B6, C i betakarotenom. Vrlo nizak sadržaj masnoća i veći sadržaj vlakana nego bilo koje drugo voće i povrće jedan su od razloga zašto bi smokvu trebali konzumirati svaki dan. Pektin je topivo vlakno koje smanjuje holesterol u krvi, dok triptofan pomaže kod problema s cirkulacijom i kod nesanice.

3. Visoki udio prirodnih šećera osigurati će da vaš mozak radi brže, bolje prima i razvrstava informacije. Naravno oprez postoji kod dijabetičara prilikom konzumacije suhih smokava koje sadrže dvostruko više šećera negoli svježe.

4. Suhe smokve izvrstan su izvor brojnih nutrijenata i ujedno praktičan i nutritivno vrijedan obrok za sportaše rekreativce i profesionalce, a u kombinaciji s orašastim plodovima mogu poslužiti kao idealan međuobrok. Čaj od smokve liječi bolesti jetre, grla, dišnih organa, žučnog kamenca, mjehura.

5. Sadrže i biljne sterole, kojima je dokazano povoljno djelovanje na nivo holesterola u krvi. Biljni steroli poput stigmasterola i lanosterola, koje sadrže smokve vežu se na molekule holesterola u crijevima i tako ometaju njegovu apsorpciju.

6. Brojna istraživanja otkrila su spojeve s potencijalnim antikarcinogenim djelovanjem, benzaldehid i kumarini kojima smokva obiluje. Ispitivani spojevi unaučnim istraživanjima pokazali su obećavajuće rezultate posebno kada je riječ o karcinomu prostate i kože.

7. Svježa smokva sadrži do 80 posto vode i 60 posto prirodnog šećera stoga je dobrobit konzumiranja smokve mnogostruka baš kao i načini konzumiranja. Slatkasti bogati okus smokve savršeno se slaže sa slanim okusima, poput ovčjeg ili kozjeg sira, možemo je dodati raznim kompotima ili jelima od peradi. Od svježe smokve možemo napraviti kompot, pekmez i fermentirana pića.

P.S. Popovac, kad ćemo kod tebe na smokve?!  

ARONIJA

Biljka aronija (Aronia Melanocarpa) je bobicasto voce, najvice lici na borovnicu a dobila je naziv sibirska borovnica i to iz dva razloga. Prvi je taj sto je iz Severne Amerike, gde joj je i postojbina, najranije dospela u Sibir a drugi zbog toga sto je otporna na veoma niske temperature. Sibirska aronija dobro podnosi hladnu zimu i mraz do -45°C. Raste i obliku grma i ukoliko ima dovoljno prostora moze dostici visinu oko 2 metra. Jestivi i lekoviti deo biljke je plod koji je malo oporijeg ukusa od borovnice. Interesantna je i cinjenica da se plodovi aronije dobro odrzavaju na grmu tako da se mogu brati i dva meseca nakon sazrevanja.Severnoamericki Indijanci koristili su aroniju za ishranu tako sto su plodove susili ili mleli pa ih kombinovali sa mesom i kao dodatak pogacama. Sveze plodove upotrebljavali su najcesce kao lek za stomacne tegobe a caj od listova aronije za vidanje rana...Do skoro slabo poznata, danas se sibirska borovnica moze nabaviti i u nasoj zemlji, lako se uzgaja a zbog svojih izuzetnih lekovitih moci sve vise se govori o tome da je aronija biljka buducnosti. Aronija nema prirodnih neprijatelja pa je ne treba prskati zbog cega spada u zdravu hranu.
Lekovita svojstva aronije je tesko nabrojati a da se neka od njih ne izostave ali cemo navesti najpoznatija: podstice cirkulaciju, prociscava krv, ublazava glavobolju i migrenu, snizava povisen krvni pritisak, povoljno deluje na zeludac i creva, zaustavlja proliv, popravlja imunitet organizma, sprecava razvoj virusnih i bakterijskih infekcija.
[You must be registered and logged in to see this image.]

Malina se u Srbiji proizvodi već tri decenije. Jezgro proizvodnje nalazi se u ariljskom kraju, a veliku količinu maline daje i mačvanski predeo. S početka, pre dvadesetak godina, na obradu ove voćke gledalo se kao na mogućnost da poljoprivredna domaćinstva dodatno zarade, s sve težom ekonomskom situacijom, firmama koje su otiše u stečaj, i sve manje zaposlenih po domaćinstvu, proizvodnja malina mnogima je u ovim krajevima postala i osnovno zanimanje.
[You must be registered and logged in to see this image.]

Breskva (Prunus persica) je poreklom iz Kine, ali se gaji u svim zemljama gde je topla klima. U Evropi je rasprostranjena u oblasti Mediterana.
U našim krajevima breskva se može jesti od početka juna pa do kraja septembra. U nekim krajevima je poznata pod nazivom persijska šljiva. Postoji preko 2.000 vrsta breskve nastalih ukrštanjem, obično je okruglastog oblika, obrasla dlačicama, crvenkastožute boje, ali sve vrste sadrže dosta vode (80 do 90%) i mnogo korisnih supstanci, a niskokalorične su. Jedna od poznatih sorti breskve je nektarina.
[You must be registered and logged in to see this image.]

KRUŠKE

Kruška, sočno i slatko voće, idealna je namirnica za osobe izložene stresu i užurbanom stilu života.Prirodan su izvor energije, jer sadrže znatne količine monosaharida, fruktoze i glukoze, kao i levuloze, najslađeg prirodnog šećera.

Ovo voće je bogato vitaminima grupe B koji pomažu organizmu da se nosi sa stresom, hrane nervni sistem i učestvuju u procesu dobijanja energije iz ugljenih hidrata.

Inače, kruške su poznate po tome što se od njih sprema vrlo kvalitetna rakija, manje se koriste u kompotima i pekmezima a najbolje ih je jesti svježe, jer tada najbrže snabdjevaju naše tjelo energijom.Bogate su vitaminom C i bakrom koji štite organizam od slobodnih radikala, kao i vlaknima, posebno pektinom, koja pomažu u održavanju nivoa glukoze i holesterola u krvi i omogućavaju redovno pražnjenje crijeva čime smanjuju rizik od raka kolona.

KRUSKESvježe kruške izvanredan su izvor kalijuma koji učestvuje u regulaciji otkucaja srca, mišićnoj kontrakciji, prenosu nervnih impulsa, metabolizmu bjelančevina i ugljenih hidrata, izgradnji čvrstih kostiju i zuba, reguliše rad kardiovaskularnog sistema. Iako nije potkrijepljeno naučnim dokazima, kruške važe za hipoalergeno voće zbog čega se među prvima uvode u ishranu dojenčadi.

Sorta kruške vilijamovke sadrži veće količine kalcijuma i gvožđa u odnosu na drugo voće, pa se preporučuju kao obavezno voće u ishrani žena iznad 40. godine. Pošto vrlo brzo sazrijeva poslije branja, kada ih kupujete, birajte nedozrele i neoštećene plodove, a izbjegavajte one sa smeđim mekanim krugovima.

Proces zrenja kruške mogu nastaviti u frižideru ili papirnim kesicama na sobnoj temperaturi. Nemojte da ih čuvate u plastičnim kesicama jer u njima nemaju dovoljno kiseonika, a pojačana je proizvodnja etilena, gasa koji ubrzava proces truljenja. S obzirom da lako apsorbuju miris, držite ih podalje i od hrane koja ima jak ili specifičan miris, prenose Novosti.

[You must be registered and logged in to see this image.]

BANANE

Samo jedna banana ili avokado više dnevno mogu da spreče srčani i moždani udar, pokazala su nova istraživanja.Hrana bogata kalijumom može da zaustavi smrtonosne blokade tako što sprječava stvrdnjavanje arterija.


Prethodno istraživanje je pokazalo da nesavitljivost arterija povećava rizik od srčanog ili moždanog udara.

Istraživači vjeruju da kalijum reguliše gene koji održavaju fleksibilnost arterije.Autor studije doktor Pol Sanders sa Univerziteta Alabama u Birmingemu navodi da rezultati istraživanja pokazuju znatan uticaj kalijuma na prevenciju vaskularnih oboljenja.

Istraživači su analizirali miševe sa visokim rizikom od srčanih oboljenja nakon što su unosili visoku količinu masti. Miševi su zatim hranjeni visokim, normalnim i niskim nivoom kalijuma. Istraživanja su pokazala da su arterije kod miševa koji su unosili nizak nivo kalijuma postale znatno problematičnije. S druge strane, kod miševa koji su bili izloženi većem unosu kalijuma rjeđe je dolazilo do stvrdnjavanja arterija. Miševi koji su hranjeni većom količinom kalijuma su takođe imali manju krutost krvnih sudova.

[You must be registered and logged in to see this image.]