ZOO zanimljivosti

10 Zanimljivih činjenica o slonovima

[You must be registered and logged in to see this image.]

Na granici 20. stoljeća, na svijetu je postojalo nekoliko miliona Afričkih slonova i oko 100.000 Azijskih slonova. Danas, njihova populacija se procjenjuje na 450.000 – 700.000 Afričkih slonova i između 35.000 – 40.000 divljih Azijskh slonova.
Slonovi su iznimno inteligentne životinje, a njihovo pamćenje je tako dobro da mogu nešto zapamtiti do kraja života. Slonovi također pokazuju znakove tuge, radosti, ljutnje i igre​​, a u nastavku pročitajte i deset zanimljivih činjenica o ovim prekrasnim, inteligentnim gigantima, najvećim kopnenim životinjama na svijetu.

1. Slonovi su najveće kopnene životinje koje trenutno žive na planeti. Najveći živi slon (pronađen u Angoli), mužijak, je težio oko 11.000 kg, s visinom ramena od 3,96 metara, čak za jedan metar viši od prosječnog muškog afričkog slona.
2. Na svijetu (danas) postoje samo tri vrste slonova: Afrički slon, Afrički šumski slon i Azijski slon (također poznat kao Indijski slon). Sve ostale vrste su izumrle.
3. Pri rođenju, uobičajeno je da tele slona ima 120 kilograma. Oni obično žive 50 do 70 godina, a najstariji (poznati) slon živio je 82 godine. Zdravi odrasli slonovi nemaju prirodnih predatora, iako lavovi mogu napasti telad ili slabe pojedince.
4. Slonova surla je dovoljno osjetljiva da ubere samo jednu travku, a dovoljno snažna da otkine granu sa drveta. Surlu također koriste za pijenje vode. U nju mogu usisati do 14 litara vode, koju zatim prebace u usta. Pored toga, koriste je i za kupanje, ili za špricanje blata po sebi, koje služi kao odlična zaštita od sučevih zraka.
5. Sa masom tek nešto većom od od 5 kg, mozak slona je veći od bilo koje druge kopnene životinje. Slonovima se pripisuje širok izbor ponašanja povezanih sa inteligencijom, uključujući i ponašanje povezano sa tugom, stvaranjem muzike, umjetnosti, altruizam, igranje, alati, suosjećanje i samosvijest.


Nedavna otkrića su pokazala da slonovi mogu komunicirati na velikim udaljenostima stvarajući sub-sonični zvuk (tutnjavu) koja može putovati brže kroz zemlju nego kroz zrak. Ostali slonovi primaju poruke kroz osjetljivu kožu na nogama. Smatra se da upravo tako potencijalni neprijatelji i društvene skupine komuniciraju.


6. Slonovi žive u strukturiranom društvenom poretku. Društveni životi mužijaka i ženki su vrlo različiti. Ženke provedu cijeli svoj život u čvrsto zatvorenim porodičnim skupinama sastavljenim od majki, kćeri, sestara, i tetki. Te skupine uglavnom predvodi najstarija ženka. Odrasli mužjaci, s druge strane, žive uglavnom osamljeni život.
7. Kljove slona su njegovi drugi gornji sjekutići. Kljove neprestano rastu, a kod odraslog mužjaka narastu čak do 18 cm godišnje. Kljove koriste da kopaju zemlju u potrazi za vodom, soli i korijenjem; zatim da gule koru sa stabala; kao i da premještaju stabla i granje kada čiste put ispred sebe. Osim toga, one se koriste za obilježavanje stabala i obilježavanje teritorija, a povremeno i kao oružje.
8. Slonovi plivaju poprilično dobro, ali ne mogu kaskati, skakati, ili galopirati. Ustvari, oni imaju samo dva glavna načina kretanja: šetnja i brži hod koji je sličan trčanju.
9. Afrički slonovi se trenutno nalaze u 37 zemalja u Africi. Oni se razlikuju od azijskih slonova na nekoliko načina, a najlakše ih je prepoznati po znatno većim ušima. Također, Afrički slon je obično veći od azijskog slona i ima konkavna leđa. Kod azijskih slonova, samo mužjaci imaju kljove, a kod afričkih kljove imaju i mužijaci i ženke te su obično su manje dlakavi od svojih azijskih rođaka.
10. Slonovi su biljojedi i provode čak i do 16 sati dnevno jedući biljke. Njihova prehrana je vrlo promjenjiva, i sezonski i regionalno. Slonovi se prvenstveno hrane lišćem, korom, i plodovima drveća i grmlja, ali također jedu i dosta vrsta trave i raznog bilja.

Ljubimci mogu da smanje rizik od srčanih bolesti

[You must be registered and logged in to see this image.]

Osobe koje žele duže da požive i smanje rizik od srčanih
bolesti mogle bi da razmisle o nabavci kućnog ljubimca, saopštilo je ovih dana
Američko udruženje za srce (AHA). Osim što može da smanji rizik od srčanih
bolesti, život s psom, mačkom ili nekim drugim ljubimcem dovodi se u vezu sa
nižim nivoom gojaznosti, krvnog pritiska i holesterola.



Do ovakvog zaključka je dovela studija obavljena na više od
5.200 odraslih Amerikanaca, koja je pokazala da je naročito korisno imati psa,
jer su vlasnici ovih životinja fizički aktivniji zbog šetanja ljubimca.



Neka ranija istraživanja su utvrdila umirujuće dejstvo
ljubimaca, koji se sve više koriste i u terapijama nekih bolesti. U AHA
napominju da jedino još nije jasno da li sticanje ljubimca može da smanji
kardiovaskularni rizik i kod osoba koje su već oboljele.



Istraživanja su pokazala da odanost i ljubav koje ljubimci
pokazuju mogu da smanje stres, anksioznost, depresiju i osjećanje usamljenosti,
kao i da učine da se njihov vlasnik bolje osjeća i više cijeni sebe.

Neke zablude o zhivotinjama..

Slepi misevi u stvari uopste nisu slepi. Iako vecina koristi
eholokaciju kao primarno culo, svi slepi misevi imaju oci i sposobnost
vida. Osim toga, nemaju sve vrste izrazenu sposobnost eholokacije te oni
kao zamenu imaju odlican nocni vid.


- Cesto se govori da se mladi ptici ne trebaju dirati iz gnezda jer ce ih majka zbog toga odbaciti. Apsolutno netacno...


- Nojevi ne kriju svoju glavu u pesku kako bi se zastitili od neprijatelja.


-
Postoji mit po kome stari slonovi kada osete da im nadolazi smrt,
napustaju krdo i odlaze instinktivno ka odredjenoj lokaciji poznatoj kao
groblje slonova da umru... Netacno...

Kako kamile čuvaju vodu?

[You must be registered and logged in to see this image.]

Kamile su prilagođene životu u pustinji.
One spremaju vodu i mogu bez posledica izgubiti velike količine
tečnosti. Poput svih sisara, kamile imaju vodu u svim telesnim tkivima.
Medjutim kamila može bez posledica izgubiti 22 % vode, dok za čoveka gubitak od
samo 12 % može biti koban. Razlog tome je što kamile većinom koriste
tečnost iz ćelija a vrlo malo iz krvi. Nakon dužeg razdoblja žeđi
izgledaju prilično mršavo, ali im se nakon dobrog pića vraća dobar
izgled.Kamilina grba je, ustvari, nakupina
masnoće. Nekada se smatralo da je to spremište vode, ali je dokazano da
mast služi kao izvor energije. Kamile se ne znoje i izlučuju male
količine urina. Ta prilagođavanja omogućuju kamilama život u pustinji.

Otkriven raspevani insekt najglasniji na svetu!
[You must be registered and logged in to see this image.]

Naučnici iz Škotske i Francuske došli su do neobičnog i znaimljivog
otkrića.U studiji objavljenoj u časopisu PLoS One,naučnici su otkrili da
malU životinja odnosno insekt koji stvara veoma veliki zvuk.Insekta
koji prodorno "peva".!Zajednički tim biologa i stručnjaka za inženjering
zabeležio je insekta uz pomoć podvodnog mikrofona.

Zašto mačka premešta mačiće sa jednog na drugo mesto?
[You must be registered and logged in to see this image.]
Dok su mačići stari dvadeset do trideset dana njihova majka ih obično seli u
drugo „gnezdo“. To radi tako što svako mladunče uhvati za kožu iznad
vrata i tako ga odnese na novo mesto, držeći visoko glavu da se ono ne
bi telom vuklo po podu ili po zemlji. Čim mačka stigne na novu lokaciju,
ona otvara usta i spušta mače. Zatim, odlazi po drugo, treće... Na
kraju, provera da li je sve prenela iz starog u novo gnezdo.Obično se misli da su ove selidbe

motivisane ili prevelikom zaprljanošću starog gnezda ili činjenicom da
su ga mačići prerasli. Međutim, ove tvrdnje su samo delimično tačne.
Mačka koja ima veliko i čisto gnezdo, takođe seli svoje mačiće kada za
to dođe vreme.

Pravi odgovor na naše pitanje daje nam život predaka domaće mačke.
U prirodnim uslovima, daleko od konzervirane hrane i posude sa svežim
mlekom, mačka pre ili kasnijie mora početi sa donošenjem lovine za svoje
mlade. Kada su mačići stari oko 30 - 40 dana. oni se počinju hraniti
tvrdom hranom i upravo je ta okolnost uzrok selidbe.
[You must be registered and logged in to see this image.]

Kako su dinosaurusi dobili imena?
Mnogi dinosaurusi nazvani su po istaknutim fizičkim odlikama ili
osobinama u ponašanju. Tom prilikom, korišćene su latinske i grčke reči
kako bi nazivi bili međunarodno prepoznatljivi.
[You must be registered and logged in to see this image.]
Tako triceratops znači „glava sa tri roga“, dok stegosaurus znači „pokriveni gušter“ zbog ploča koje su mu bile postavljene duž kičme.
Neki dinosaurusi nazvani su prema mestima na kojima su prvi put nađeni njihovi fosili (argentinosaurus ili denversaurus), ili u čast onih koji su ih otkrili. Tako je lambeosaurus dobio ime po kanadskom geologu i paleontologu Lorensu Lambu.
Kao i imena živih životinja i imena dinosaurusa mora da odobri Međunarodna
komisija za zoološku nomenklaturu, da bi ona bila dosledna i da bi se
izbeglo dupliranje.

Zašto dabar gradi brane?
[You must be registered and logged in to see this image.]
Dabar je veliki glodar koji se nalazi na
najvišem stepenu razvoja po svojoj veličini, telesnoj građi i
sposobnosti. Kao i svi pripadnici reda glodara, tako i dabrovi imaju 4
moćna sekutića, izrasla u obliku dleta. Zahvaljujući ovakvim zubima,
dabrovi mogu da obaraju čitava stabla, kao i da ih vešto iseckaju i
upotrebe bilo za hranu, bilo za izgradnju svojih brana. Dabrovi se
inače, hrane isključivo drvećem, grančicama i korenjem vodenih biljaka.
Dabrovi žive u vodi i veoma su aktivni preko cele zime. Zbog toga im je
potrebno dovoljno duboko rečno korito, da se tokom zime ne zamrzne do
dna. Branu grade da bi podigli nivo vode u reci ili potoku u kojem žive.
Za izgradnju svoje brane dabrovi koriste drvo vrbe, jove ili drugo
šiblje koju slažu po dnu reke ili potoka.
[You must be registered and logged in to see this image.]
Najčešća građa koju upotrebljavaju je drveće debljine 20-25 cm, koju
dabrovi prerežu za samo jednu noć. Zatim, sve povezuju muljem i
kamenjem. Kad brana malo izraste u visinu, dabrovi ređaju grančice i
mlade stabljike i uspravno i vodoravno. Grane najčešće puste korenje,
stabljike i grančice se isprepliću, te brana postaje još otpornija i
čvršća. Brana dabrova prosečno je visoka oko 2 m, a može biti dugačka i
do 300 metara.

Zašto kenguri žive samo u Australiji?
[You must be registered and logged in to see this image.]
Kenguri spadaju u torbare (lat.Marsupialia) i kao većina životinja sa torbom, kenguri žive u Australiji i na okolnim ostrvima. Torbari su ime dobili po latinskoj reči „marsupium“, što znači torba ili kesa.

Prvi sisari se se pojavili još u eri dinosaurusa. Neki od njih su bili torbari, a neki su imali placentu – placentalni sisari.
Sisari sa placentom svoje nerođene mlade, hrane dok su još u majčinom
telu, dok kod torbara, torba ženki služi za istu svrhu. Mladunci torbara
se rađaju nerazvijeni i sićušni i razvijaju se i rastu u majčinoj torbi.Sa promenom klime na Zemlji, nestali su dinosaurusi, dok su se sisari
razmnožili i različito razvijali. Sisari sa placentom su se mnogo brže
razvijali od sisara sa torbom. Mozak im se brže razvijao, a i za same
mlade je bilo neuporedivo bolje da se u početnom stadijumu razvijaju i
rastu u majčinom utrobi nego u torbi.Tako su torbari u mnogim krajevima sveta
nestali, jer nisu mogli opstati u borbi sa drugim sisarima. To se
međutim, nije desilo u Australiji i u Južnoj Americi. Naučnici smatraju
da je Australija nekada bila povezana sa jugoistočnom Azijom, verovatno
nizom ostrva. Torbari su se najverovatnije raširili po Australiji u
vreme kada tamo nije uopšte bilo placentalnih sisara. Kako nisu imali
suparnike, napredovali su i razvijali se u više pravaca.